Opće znanje · Od njujorških ulica do povijesti filma

Martin Scorsese: 10 filmova koji otkrivaju njegov stil

Upoznaj deset filmova Martina Scorsesea, od Mean Streetsa do Huga, kroz njihove likove, okruženja, montažu i mjesto u filmskoj povijesti.

Uredništvo CRAY8EVEObjavljeno 8 min čitanja
Stara filmska kamera stoji među kino sjedalima pokraj crvenog zastora.
Ilustracija filmske kamere

Boksački ring i salon mogu skrivati sličnu napetost. Martin Scorsese snimao je oboje. Njegovi likovi žele poštovanje, ljubav ili mjesto u zatvorenom krugu. Priču pokreće ono što čine da bi to dobili. Okruženje se mijenja od njujorških ulica do kasina u Las Vegasu i pariškog kolodvora. Želja se pritom stalno sudara s pravilima. Ovih deset filmova prati taj sukob kroz gotovo četiri desetljeća. Među njima su kriminalističke priče, boksačka biografija, neugodna komedija, povijesna romansa i pustolovina o počecima filma. Robert De Niro pojavljuje se u više naslova. Drugdje glavne uloge preuzimaju Daniel Day-Lewis, Leonardo DiCaprio i Asa Butterfield. Važni su glumci, ali i rezovi, kamera te zvukovi koji ih okružuju. Popis nudi put kroz raznolik opus. Ne tvrdi da jedan naslov rješava pitanje Scorseseova najboljeg filma. Neke priče sadrže nasilje i teme za odrasle. Redateljev je raspon ipak širi od oznake gangsterskog filma.

Mean Streets (1973)

Ulični ugao od opeke ima crveno osvijetljen kafić i parkiran stari automobil.
Ilustracija uličnog ugla

Charlie pokušava sačuvati svoje odanosti u Maloj Italiji. Glumi ga Harvey Keitel, dok Robert De Niro tumači nepromišljenog Johnnyja Boya. Njegovi dugovi stavljaju prijateljstvo na kušnju. Scenarij su napisali Martin Scorsese i Mardik Martin. Sitni kriminal stoji uz vjersku krivnju, ljubav i svakodnevicu usko povezane četvrti. Ljudi se poznaju predobro da bi jednostavno otišli i sve ostavili iza sebe. Pokretna kamera, nagle promjene raspoloženja i snimljene pjesme daju ulicama nemir. Charliejeva želja da pomogne prijatelju ne donosi mu nadzor nad njegovim postupcima. Dobru namjeru stalno ograničavaju odnosi iz kojih se pokušava izvući.

Taxi Driver (1976)

Žuti taksi stoji na mokroj aveniji pod neonskim svjetlima.
Ilustracija žutog taksija

Travis Bickle noću vozi kroz New York i sve se više udaljava od ljudi. Robert De Niro tumači vozača u filmu koji je napisao Paul Schrader, a režirao Scorsese. Glazbu je skladao Bernard Herrmann. Taksi Travisu daje mjesto među mnoštvom, ali ne donosi bliskost. Ulice, odrazi i njegova pripovijedanja uvode gledatelja u uznemirenu perspektivu. To nije nepristran izvještaj o gradu ni poziv na divljenje glavnom liku. Napetost proizlazi iz razlike između onoga što Travis vidi i značenja koje tome pripisuje. Svakodnevna vožnja tako postaje okvir priče o čovjeku koji sve teže odvaja grad od vlastitih misli.

Raging Bull (1980)

Boksačke rukavice vise na konopcima praznog ringa.
Ilustracija boksačkih rukavica

Boksač Jake LaMotta podnosi udarce u ringu, ali snagom ne može popraviti svoje odnose. Glumi ga Robert De Niro. Joe Pesci tumači njegova brata Joeyja, a Cathy Moriarty Vickie. Film prilagođava LaMottinu autobiografiju i većinom je crno-bijelo snimljen kamerom Michaela Chapmana. Scorsese borbe uklapa u širu priču o ljubomori i razornoj sumnji. Montaža Thelme Schoonmaker i zvuk Franka Warnera daju udarcima težinu veću od samog bilježenja sportskih rezultata. Karijera prvaka donosi događaje, a šteta nastala izvan konopaca gradi dramu. Uspjeh na natjecanju ne uklanja nasilje iz njegova privatnog života.

The King of Comedy (1983)

Mikrofon i stolac stoje na praznoj pozornici.
Ilustracija pozorničkog mikrofona

Rupert Pupkin želi mjesto na televiziji i vjeruje da upornošću može otvoriti svaka vrata. Robert De Niro glumi nadobudnog komičara, a Jerry Lewis poznatog voditelja Jerryja Langforda. Njihov neravnopravan odnos pretvara mogućnost gostovanja u opsesiju. Scorsese dopušta da neugodni razgovori i Rupertove maštarije odrade posao koji u drugim kriminalističkim filmovima obavljaju pucnjevi. Naslov označava san o javnom uspjehu, ne općeprihvaćenu ocjenu Rupertova talenta. Slava izgleda dovoljno blizu da je može dotaknuti. Njegovo ponašanje pritom pokazuje koliko pogrešno procjenjuje udaljenost koja ga od nje dijeli i koliko malo razumije granice drugog čovjeka.

After Hours (1985)

Aktovka stoji uz stol kafića u mirnoj ulici.
Ilustracija aktovke na ulici

Uredski radnik Paul Hackett napušta svoju rutinu i odlazi na večernji susret u središte grada. Paula glumi Griffin Dunne, a Rosanna Arquette ženu zbog čijeg poziva stiže u SoHo. Jednostavan posjet pretvara se u niz susreta koji mu priječe povratak kući. Scorsese ovdje radi crnu komediju, ne široku kriminalističku biografiju. Kamera Michaela Ballhausa čini ulice i interijere sve nestabilnijima. Važan je skučen prostor radnje. Grad nije postao veći, ali svaki novi nesporazum otežava Paulov put kroz njega. Obični predmeti i male odluke stalno dobivaju neočekivane posljedice, a izlaz iz noći ostaje nedostižan.

Goodfellas (1990)

Tri prazna stolca okružuju postavljen restoranski stol.
Ilustracija restoranskog stola

Martin Scorsese režirao je Goodfellas i napisao ga s Nicholasom Pileggijem prema Pileggijevoj knjizi Wiseguy. Ray Liotta glumi Henryja Hilla, Robert De Niro Jimmyja Conwaya, a Joe Pesci Tommyja DeVita. Priča prati Hillov ulazak u organizirani kriminal i posljedice pripadanja tome svijetu. Poznati glasovi i svakodnevni rituali stvaraju privlačnost prije nego što nasilje otkrije njezine uvjete. Dugi pokret kamere pri ulasku u noćni klub Copacabana daje pristupu fizički oblik. Vrata se otvaraju, ljudi se pomiču i pojavljuje se stol. Zavodljivost je postupak pripovijedanja, a ne potvrda da zločini glavnih likova zaslužuju odobravanje.

The Age of Innocence (1993)

Bijele rukavice i zapečaćena omotnica leže uz cvijeće u salonu.
Ilustracija rukavica u salonu

Pravila su u ovom New Yorku tiša, ali se i dalje zatvaraju oko ljudi. Scorsese prilagođava roman Edith Wharton o Newlandu Archeru, kojeg glumi Daniel Day-Lewis. Njegove zaruke s May Welland, koju tumači Winona Ryder, narušava dolazak njezine rođakinje Ellen Olenske, u izvedbi Michelle Pfeiffer. Brak, ugled i društveni rituali nose sukob. Razgovor ili poziv mogu odrediti što je dopušteno bez otvorene prijetnje. Povijesno okruženje zato nije samo izvor kostima i uređenja soba. Ono željama postavlja mrežu ograničenja. Suzdržanost postaje dio dramske radnje, a pristojnost može prikriti odluku koja mijenja nečiji život.

Casino (1995)

Žetoni i kotač ruleta nalaze se na stolu kasina.
Ilustracija stola za rulet

Las Vegas pretvara novac u predstavu, a Casino prati ljude koji upravljaju strojem iza nje. Robert De Niro, Joe Pesci i Sharon Stone nose Scorseseov film o carstvu kasina i odnosima koji ga potkopavaju. Radnja se odvija u Las Vegasu sedamdesetih godina. Kladioničar i njegov suradnik traže moć, dok žena iz mondenskog društva zauzima središnje mjesto u njihovim životima. Sjajne prostorije i uredni stolovi ne mogu urediti okolne sukobe. Posao je veći i vidljiviji od četvrti u Mean Streetsu. Nadzor ipak ostaje isti problem, bilo da se odnosi na novac, odanost ili drugu osobu.

The Departed (2006)

Dva žičana telefona stoje na suprotnim krajevima uredskog stola.
Ilustracija dvaju uredskih telefona

Dva skrivena identiteta pokreću sukob policije i organiziranog kriminala u Bostonu. Leonardo DiCaprio glumi Billyja, Matt Damon Colina, a Jack Nicholson Costella. Scorsese režira prema scenariju Williama Monahana. Kameru vodi Michael Ballhaus, a film montira Thelma Schoonmaker. Usporedni životi čine informacije opasnima. Netko može zauzimati određeni položaj, a zapravo ne pripadati strani koju taj položaj sugerira. Na dodjeli Oscara 2007. The Departed dobio je nagradu za najbolji film, a Scorsese za režiju. Ta priznanja odnose se na ovaj naslov, ne na ukupnu raniju karijeru koja je redatelja dovela do njega.

Hugo (2011)

Mjedena mehanička figura piše uz zupčanike i kolodvorski sat.
Ilustracija mehaničke figure

Dječak koji održava satove na pariškom kolodvoru pokušava popraviti mehaničku figuru koju mu je ostavio otac. Asa Butterfield glumi Huga, a Ben Kingsley Georgesa Mélièsa, pionira filma čija prošlost postaje dio zagonetke. Scorsese prilagođava ilustrirani roman Briana Selznicka prema scenariju Johna Logana. Pustolovina povezuje zupčanike, ključeve i pokretne slike, umjesto da gradi dramu oko zločinačke organizacije. Hugu treba dom, a zaboravljenim filmovima netko tko će ih ponovno pogledati. Popravak stroja otvara put prema ljudima i pričama. Toplina filma proizlazi iz te veze između osobnog gubitka i umjetnosti koja može nestati kada je zanemarimo.

Ulice ne objašnjavaju svaki Scorseseov film. Poziv na večeru u The Age of Innocence može ograničiti život jednako čvrsto kao dug u Mean Streetsu. Kamera te može uvesti u svijet Henryja Hilla, a zatim suočiti s njegovom cijenom. Hugo istu pažnju okreće popravku i opstanku filma. Zbog tih razlika svaki naslov vrijedi promatrati zasebno. Kriminalistička priča, komedija i dječja pustolovina ne nude isto iskustvo. Imena i pojedinosti sada su pred tobom. Isprobaj pet pitanja u nastavku i provjeri koje su veze ostale u pamćenju. Potom izaberi film prema priči koju želiš pogledati, a ne prema jednoj oznaci koja se često veže uz njegova redatelja.

Pet pitanja. Tvoj red.

Pet pitanja i četiri odgovora za provjeru onoga što si upravo pročitao.

Pitanje 1 od 5

01U kojoj četvrti Charlie pokušava uskladiti svoje odanosti u Mean Streetsu?
02Kome je pripao Oscar za montažu Raging Bulla?
03Čiji je roman poslužio kao predložak za The Age of Innocence?
04Za koji je film Scorsese osvojio Oscara za režiju na dodjeli 2007.?
05Što Hugo pokušava popraviti dok slijedi očevu tajnu?

Česta pitanja

Jesu li ovo najbolji Scorseseovi filmovi?

Ne. To je kronološki urednički izbor koji pokazuje različite oblike i prostore. Popis ne rangira kritičarske ocjene, prihode ni nagrade. Kriminalističke priče, boks, komedija, romansa i pustolovina o filmu pokazuju zašto je jedna žanrovska oznaka preuska za cijeli opus.

Snima li Scorsese samo gangsterske filmove?

Ne. Raging Bull prati boksača, The Age of Innocence prilagođava društveni roman, a Hugo slijedi dječaka u Parizu. Kriminal je važan u njegovu radu, ali ti naslovi obrađuju i ambiciju, odnose, isključenost te povijest filma.

Zašto The King of Comedy nosi godinu 1983.?

To je godina američkog kinoizdanja koju koristi katalog AFI-ja. MoMA u svojem programu film datira u 1982. U institucionalnim filmskim izvorima pojavljuju se obje oznake, pa godinu uz naslov treba čitati u kontekstu njegova izlaska.

Izvori

  1. Criterion: Mean Streets
  2. AFI Catalog: Taxi Driver
  3. Festival de Cannes: Taxi Driver
  4. Criterion: Raging Bull
  5. AFI Catalog: The King of Comedy
  6. MoMA: The King of Comedy
  7. Criterion: After Hours
  8. AFI Catalog: Goodfellas
  9. Criterion: The Age of Innocence
  10. Universal Pictures: Casino
  11. AFI Catalog: The Departed
  12. Warner Bros.: The Departed
  13. Academy: The 79th Academy Awards
  14. Paramount Pictures: Hugo
  15. Film France CNC: Hugo
  16. AFI Catalog: Martin Scorsese filmography